Toliko je vruće u Australiji da više nema ni struje

Rekordni toplinski udar je tokom sedmice iznimno povisio cijene struje širom jugoistoka Australije

Žestoka vrućina u petak je u Australiji uzrokovala nestanke struje zbog velike potrošnje uzrokovane korištenjem klimatizacijskih uređaja koju električne centrale nisu mogle nadoknaditi.

Kako bi osigurao opskrbu električnom energijom australski regulator AEMO je na dva sata isključio struju proizvođaču aluminijuma Alcoa u Portlandu, najvećem konzumentu energije u saveznoj državi Victoriji.

Rekordni toplinski udar je tokom sedmice iznimno povisio cijene struje dširom jugoistoka Australije. Najviša cijena iznosila je oko 10 thiljada američkih dolara po megavatsatu prije podneva u petak, da bi potom pala na 200, pokazuju podaci državne agencije za tržište strujom.

View image on Twitter
View image on Twitter
View image on Twitter
View image on Twitter

Mel dawson@Meldawson6

..roads melt, wildfires ravage our forest…& animals continue to die in their thousands, amidst Australia's heat wave…still our government plays the fool on

Zbog zaustavljanja rada nekih elektrana nastala je nestašica, pa je u Victoriju struja u punom kapacitetu stizala iz saveznih država Tasmanije, Novog Južnog Walesa i Južne Australije.

“Usprkos tome svemu i dalje ćemo ostati bez struje… najduže iduća dva sata”, objavila je izvršna direktorica AEMO-a Audrey Zibelman.

“Možda ćemo morati učiniti više tokom poslijepodneva jer potražnja i dalje raste”.

Temperature u Adelaideu, prijstonici Južne Australije, u petak su narasle na skoro 50 stepeni Celzijusa, što je rekord za to područje. Melbourne, glavni grad Victorije, u petak bilježi temperaturu od 44, a poslijepodne se očekuje pad od 15 stepeni.

Ministarka energetike Victorije Lily D'Ambrosio naglasila je kako je postalo jasno da australijska ljeta zbog klimatskih promjena postaju duža, toplija i ekstremnija.

“Sada vidimo da je naš problem što imamo sistem iz 20. za klimu iz 21. stoljeća”, naglasila je ministrica.

Australija je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi, postignutog 2015., pod kojim se obvezala smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za između 26 do 28 posto do 2030. godine.